Na poziv Ane Miličić, voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnik, u Korčuli je protekla dva dana održana jedinstvena međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih događaja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim situacijama koje mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine – od požara i poplava do potresa.
Tema radionice pod nazivom “Stari grad Korčula 2025.” koja je okupila gotovo četrdeset sudionika i to najvećim dijelom vatrogasaca iz cijelog otoka, ali i članove HGSS-a i druge. Započela je prekjučer uvodnim predavanjima i raspravama, a jučer je nastavljena praktičnim dijelom. Poseban doprinos skupu dali su gosti iz susjedne Hercegovine, ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović. Kroz prisustvo na radionici otvorio se prostor za razmjenu iskustava u području zaštite kulturne baštine. Kako nam je objasnila voditeljica Miličić, prekogranična suradnja je i više nego potrebna budući da Neretva, požari i potresi ne znaju točno gdje je državna granica. Iako je ustroj ovih službi u Hrvatskoj i BIH drugačiji, cilj im je isti, a to je sačuvati ljude i imovinu.
Praktični dio vježbe održan je u srcu starog grada, u katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta mogli vidjeti koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima te kakve posebne izazove oni donose vatrogascima i ostalim službama, od gašenja požara i evakuacije posjetitelja do spašavanja vrijednih predmeta.
Poseban naglasak stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinaciju vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite, ali i drugih nadležnih službi u prevenciji, pripravnosti i reagiranju na izvanredne situacije koje ugrožavaju kulturna dobra.
Sustav zaštite i spašavanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, čiji su predstavnici sudjelovali na radionici u Korčuli, obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene prevenciji, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organiziran kroz županijske i lokalne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, edukaciji stanovništva i operativnom djelovanju u kriznim situacijama s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara.
Dvodnevna radionica na Korčuli pokazala je koliko je važno povezati sve te službe, ali i educirati ih o specifičnostima kulturne baštine koja u slučaju nesreće traži posebno znanje i brigu. Kroz suradnju stručnjaka iz različitih područja te praktične vježbe, učinjen je još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog nasljeđa starog grada Korčule i cijele regije.
